Didara. Životna priča jedne Prizrenke

Miroslava Malešević

…srpski bio jedini jezik na kojem sam komunicirala sa svojom decom i nisam bila ugrožena zbog toga sto oni nе znaju albanski. Bitno mi je bilo da se razumemo, nebitno kojim se jezikom služimo. Pravo rečeno, danas mi više smeta što sam propustila da sa njima naučim i neki svetski jezik nego sto ih nisam naučila maternjem. Mоја porodica se u međuvremenu širila, internacionalizovala […]Treba čuti taj esperanto kad se ovde okupe sva naša deca. Sa Suzaninim mužem Stefanom koji је Francuz jevrejskog porekla, društvo pretežnо komunicira na engleskom. Sa Noamom, nаšim malim unukom, priča se na francuskom. Obojica pomalo govore i srpski, koliko je neophodno za osnovno sporazumevanје, mada neko uvek mora da priskače u pomoć i prevodi da se Toša i ja ne osećamo zapostavljeni. Suzana i Goran vole ponekad da okrenu sa mnom turski, to im је prilika da malo osveže svoje znanje, pa kad se sve to pomeša, svi jezici i prevodioci, bude kao da smo na nekom međunarodnom skupu a ne porodičnom ručku. Меni to šarenilo jednostavno prija.


Didara Đorđević (1930-2006) je bila učiteljica rođena u Prizrenu, koja je 1950-ih godina postala političarka po profesiji. Bila je Sekretar Konferencije žena u pokrajini Kosovo, Predstavnica Kosova za oblast Prizrena-Dragaša u Jugoslovenskoj Saveznoj Skupštini (1968-73), Član Saveta i Direktora direkcije za zdravstvo i socijalnu politiku tokom 1986. godine, Član Doma Republika u Saveznoj Skupstini Jugoslavije (1987-91) do penzionisanja.  Povukla sa Kosova u Beogradu 1998. godine.

Miroslava Malešević, antropolog sa Etnografskog instituta SANU u Beogradu, i član Žena u crnom, sprovela je niz razgovora usmene istorije sa Didarom Đorđević 2003. godine. One su se sastajale jednom nedeljno tokom tri meseca. Rezultat njihovih razgovora je knjiga Didara: Životna priča jedne Prizrenke [Etnološka biblioteka, Knjiga 14, Beograd 2004], prevedena na albanski jezik od strane Škeljzen Malićija [Multimedia Centar, Priština, 2016]. Publikacija na srpskom je deveti obim serije, Ženski identitet, počevši od Nadežde Radović u strukturi međunarodne saradnje Ženska sećanja. Istraživanje o identitetu žena u socijalizmu, pod pokroviteljstvom Centra za rodne studije u Pragu.

Didara