Istorija

Inicijativa za usmenu istoriju predstavlja grupu istraživača različitih generacija, iz različitih nacija i sa različitim kompetencijama, čija je misija da zabeleži životne priče koje se odnose na događaje na Kosovu i šire.

Inicijativa je rođena u leto 2012. kao rezulat zajedničke saradnje između Mreže Kosovskih Žena (u Prištini) i  The New School for Public Engagement (u Nju Jork-u), u trenutku kada  se deo žena istraživača i aktivistkinja iz Prištine i Nju Jorka okupilo da prodiskutuju kako da realizuju davnašnji zajednički san: otrgnuti od zaborava ljudske priče – kako ljudi na položajima tako i običnih ljudi- koje je službena istorija osudila na zaborav. Mi smo želeli da prevaziđemo granice ispovesti žrtava i rigornoznih okvira koletivnog razmišljanja. Mi smo bili zainteresovani da u potpunosti obnovimo životne priče pojedinaca.

Zahvaljujući početnom fondu od New School-a, nekoliko privatnih donatora i podršci Mreže Kosovskih Žena, ali najviše volonterskom radu, mi smo realizovali prve intervjue. Naravno, prvi korak je bio intervijuisanje albanskih žena, čije je učešće u ratu i u miru ostavljeno po strani, da ne kažemo da je potpuno ostavljeno zaboravu. Intervijuji su snimljeni i trasnkriptovani na albanski, srpski i engleski jezik i objavljeni na web-stranici.

Tokom 2015. Inicijativa usmene istorije je postala nezavisna organizacija, i na taj način je počela da razvija svoje šire istraživačke teme.

Slika, zvuk i pisana reč

Mi smo svesni da prisustvo osobe koja vodi intervju utiče na intervjuisanog/u. Snimanje, koje je timski rad, dodatno komplikuje dinamiku odnos između intervjuisanog i istraživača. Može biti da ne postoji mogućnost da se izbegne deformacija kao posledica ovog kompleksa. Mi smo pokušali da umanjimo problem time što smo birali da osobe koje vode intervju govore isti dijalekat kao i intervjuisani/a, postavljajući opširna pitanja i dajući prioritet onome što intervjuisani/a želi da kaže, umesto toga šta osoba koja vodi intervju želi čuti. Dodatna pitanja se postavljaju da bi se dobila šira objašnjenja o onome o čemu se priča.

Što se tiče transkripata, oni su dati u vidu pisanih tekstova koji predstavljaju način kazivanja, sa paragrafima i znakovima interpunkcija koje pisac transkripta bira kako bi sačuvao smisao rečenog. Prevodi idu van granica izraženoga. Prevod, sam po sebi, treba da se razume kao dodatna mogućnost prezentacije. Bez prevoda, intervijuji bi bili dostupni samo određenoj publici.

Zašto usmena istorija?

Tradicija usmenog kazivanja je karakeristika koja se neguje veoma dugo na Kosovu. Ona je sačuvala od zaborava istoruju pojedinaca, porodica ili nacije u formi usmenih predanja. Daleko od toga da je manje pouzdana od pisane istorije, ona predstavlja formu čuvanja prošlosti koja je zadobila akademsku pozudanost. U stvari, usmeni i pisani  izvori nisu u međusobnoj suprotnosti. Usmena istorija bi trebalo da deluje zajedno sa različitim tekstovima i dokumentima i da ih dopunjuje.

Usmena istorija omogućava poseban pristup – odraz stanovišta govornika, moćnog i nejakog. Ona prikazuje suprostavljene tačke, nejasnoće i greške koje prikazuju košmare, strahove, aspiracije i snove. Usmena istorija obuhvata najstariji pokušaj ovog društva da se kroz individualna svedočenja prisete ličnih doživljaja u porodici i njihove odnose sa državom. Ovo je razlog zašto mi gradimo vizuelni arhiv za Kosovo – usmene podatke naših izvora tretiramo sa velikom pažnjom.

Mi javnosti nudimo mogućnost da čuje priče ljudi, ritam i boju njihovog glasa kao i da prepoznaju vizuelne izraze osećanja. Takođe, mi omogućavamo transkripte na mnogim jezicima koji, iako nisu izraz direknog svedočenja, oni omogućavaju pristup većem broju ljudi. Naš cilj je povećanje nivoa prikaza kolektivne istorije koja je, često puta, prikazana na površan i binaran način.

Principi

Mi se prema našim sagovornicima odnosimo saosećajno  i sa  poštovanjem. Mi nemamo pretenzije da prikazuejemo njihove živote, mi samo prikazujemo njihove priče koje kazuju o njima samima.

EKIPA

Hana Ahmeti

Finansijski Službenik

Anita Susuri

Istraživačica

Donjet Behljulji

Asistent istraživač

Ana Morina

Kamera i Montaža

Miona Dinić

Srpski prevodilac

Spoljni istraživači

Abit Hodža

Ebru Süleyman

Nataša Govedarica

Ljura Ljimani

KALJTRINA KRASNIĆI

EREMIRE KRASNIĆI

SAVETODAVNI ODBOR

Anna Di Lellio

Predsednica borda

Alessandro Portelli

Istoričar

Arbnora Dushi

Istraživač folklora

Sonja Biserko

Osnovačica Helsinki Komiteta za Ljudska Prava u Srbiji

Salji Šoši

Glavni direktor Kosovske fondacije kulturnog nasleđa bez granica

PARTNERI & DONATORI