{"id":11913,"date":"2017-11-06T10:07:01","date_gmt":"2017-11-06T10:07:01","guid":{"rendered":"http:\/\/oralhistorykosovo.org\/leter-e-hapur\/"},"modified":"2017-11-29T12:55:00","modified_gmt":"2017-11-29T12:55:00","slug":"leter-e-hapur","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/oralhistorykosovo.org\/sr\/leter-e-hapur\/","title":{"rendered":"OTVORENO PISMO G. LJUTFIJU HAZIRIJU"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Pismo za gradona\u010delnika Gnjilana, G. Ljutfi Haziriju.<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Pri\u0161tina, 6. novembar 2017<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Dragi G. Haziri,<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Putem ovog pisma izra\u017eavamo na\u0161u zabrinutost zbog uklanjanja spomenika posvec\u0301enom ratnicima koji su pali (1941-1945). S obzirom na posvec\u0301enost koju ste pokazali prilikom \u010duvanja istorijskog pamc\u0301enja, pozivamo vas da ponovo razmislite o odluci da ga ukolonite.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Mi smo kolektiv istra\u017eiva\u010da generacija, nacionalnosti i razli\u010ditih kompetencija, Inicijativa za usmenu istoriju, \u010dija je misija bele\u017eenje \u017eivotnih pri\u010da koje se prepletaju sa najvec\u0301im doga\u0111ajima na Kosovu. Na\u0161 istra\u017eiva\u010dki rad je blisko povezan sa pro\u0161lo\u0161c\u0301u, sec\u0301anjem, istorijom i konfrontacijom sa pro\u0161lo\u0161c\u0301u. Ni na koji na\u010din mi ne nameravamo da pojednostavimo istoriju, naprotiv, kroz dokumentaciju koju \u010dinimo dostupnom svima u online arhivi www.oralhistorikosovo.org, poku\u0161avamo da podstaknemo kriti\u010dke izve\u0161taje o istoriji. U ovom smislu, aktivno doprinosimo dodavanje nijansi i slo\u017eenosti istorijskim pri\u010dama.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Uklanjanje spomenika posvec\u0301enom \u201ePalim ratnicima\u201c (1941-1945) u Gnjilanu, \u010dija je poruka borba protiv fa\u0161izma, predstavlja zabrinutost za na\u0161u organizaciju. Kao odluka, mo\u017ee se shvatiti kao tendencija da se istorija pregleda i kao direktna intervencija u kolektivnom pamc\u0301enju. Spomenik u originalu nosi naziv &#8222;Prenos ranjenika&#8220;, koji je od strane gra\u0111ana Gnjilana poznat kao &#8222;Nepoznati junak&#8220;, ne postoji dokaza o takvom imenovanju, i to nas \u010dini da shvatimo da je zajednica vi\u0161e imala li\u010dan pristup o tome kako je nazivao spomenik. Postavljen u centru grada Gnjilana 1964. godine, izgra\u0111en od betona i dizajniran sa modernim idejama tog vremena, ovaj spomenik ne samo \u0161to je zabele\u017eio moderne trendove umetnosti u skulpturi, nego je tako\u0111e odigrao klju\u010dnu ulogu u razvoju kulture komemoracije u javnom prostoru.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">S obzirom da je istorija Drugog svetskog rata na Kosovu nije dovoljno istra\u017eena i \u010dinjenica da je istorijska predanja u ovom okru\u017eenju i dalje imaju sumnjivi status, smatramo da ovaj spomenik mo\u017ee dobiti novi \u017eivot i postati dobra prilika za raspravljanje o onome \u0161to se dogodilo tokom rata u Gnjilanu.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ovo javno obrac\u0301anje od strane Inicijative za usmenu istoriju izra\u017eava punu podr\u0161ku Gra\u0111anske inicijative &#8222;Crveni karton&#8220; sa sedi\u0161tem u Gnjilanu, koji su jasno artikulisali svoje nezadovoljstvo zbog uklanjanja spomenika Palih ratnika (1941-1945) iz centra grada grada i naglasio je hitnost o\u010duvanja kulturno-istorijskog nasle\u0111a grada Gnjilana.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Zbog ovih razloga, tra\u017eimo od vas da ponovo razmislite o odluci da uklanjanje spomenika. Kosovu je potrebno vi\u0161e istorije, ne manje!<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Iskreno,<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Inicijativa za usmenu istoriju<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pismo za gradona\u010delnika Gnjilana, G. Ljutfi Haziriju. Pri\u0161tina, 6. novembar 2017 Dragi G. Haziri, Putem ovog pisma izra\u017eavamo na\u0161u zabrinutost&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":11721,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[7],"tags":[],"class_list":["post-11913","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/oralhistorykosovo.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11913","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/oralhistorykosovo.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/oralhistorykosovo.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/oralhistorykosovo.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/oralhistorykosovo.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11913"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/oralhistorykosovo.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11913\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11916,"href":"https:\/\/oralhistorykosovo.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11913\/revisions\/11916"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/oralhistorykosovo.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/11721"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/oralhistorykosovo.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11913"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/oralhistorykosovo.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11913"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/oralhistorykosovo.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11913"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}